WORD
Word je najcesce koristeni tekst procesor( procesor je osnovna funkcijonalna jedinica racunara) sa vrlo visokim programskim mogucnostima.
Da bismo mogli pokrenuti word on mora biti instaliran na nasem racunaru.
Program word se pokrece dvostrukim klikom lijevog tastera misa na njegovu slicicu.
Slicica je mali graficki simbol koga okruzenje windovs koristi da bi predstavilo program odnosno aplikaciju.
Nakon pokretanja worda prikazace se glavni ekran sa praznim dokumentom koji je sada spreman za kreiranje naseg dokumenta.
DIJELOVI EKRANA
1.TRAKA NASLOVA
Ona pokazuje naziv programa i naziv dokumenta koji editujemo.
2.TRAKA ZA IZBOR GLAVNIH OPCIJA PROGRAMA
- FILE(fajl)- datoteka
- EDIT-uredenje
- VIEW-pogled,izgled
- INSERT-umetanje,ubacivanje
- FORMAT-oblikovanje
- TOLLS-alati
- TABLE-tablice,tabela
- WINDOW-prozor
- HELP-pomoc
3. STANDARDNA TRAKA SA ALATIMA
Ona nam pokazuje alate koji nam stalno stoje na raspolaganju kako bismo uspjesno izveli
sve zahtjeve moderno uredenog teksta.
4. TRAKA SA ALATIMA ZA FORMATIRANJE
Sluzi za izbor naredbi za formatiranje cijelog ili pojedinih dijelova naseg teksta.
5. LENIR(RULER)
Sluzi za prikaz i podesavanje margina odnosno uvlaka
6. TRAKE ZA KRETANJE PO DOKUMENTU
7. STATUSNI RED
daje nam sve potrebne informacije o nasem dokumentu.
Iz worda izlazimo klikom na taster X koji se nalazi u gornjem desnom uglu ekrana.
ODABIR I UKLANJANJE(BRISANJE TEKSTA)
ODABIR TEKSTA
1.ODABIR BILO KOJE KOLICINE TEKSTA
Dodemo kursorom na pocetak teksta i vucemo misem preko teksta koji zelimo odabrati.
2.ODABIR JEDNE RIJECI
Kliknemo dva puta na tu rijec
3.ODABIR JEDNE RECENICE
Pritisnemo CTRL(STRG) i kliknemo misem bilo gdje u recenici.
4.ODABIR JEDNOG REDA U RECENICI
Kliknemo misem kada se pojavi strelica ispred reda teksta.
5.ODABIR NEKOLIKO REDOVA TEKSTA
Uhvatite i vucite misem preko trake za odabir teksta uz redove.
6.ODABIR JEDNOG ODLOMKA TEKSTA
Kliknite dva puta misem na traku za odabir odlomka.
UKLANJANJE(BRISANJE) TEKSTA
Uklanjat mozemo jedan znak ili vece dijelove teksta.
Pomocu tastera DELETE(ENTF) brisemo znak sa desne strane teksta a pomocu tastera BREJK SPEJS brisemo znak sa lijeve strane teksta.
Ako zelimo uklanjati veze dijelove teksta onda taj dio markiramo a onda pritisnemo taster DELETE.
KOPIRANJE, ZAMJENA TEKSTA I PRELAZAK NA NOVU STRANICU
Kopiranje i premijestanje teksta izvodi se upotrebom KLIBORDA.
KLIBORD je dio memorije koji sluzi za privremeno cuvanje podataka.
Kopiranje se izvodi na sljedeci nacin:
-selektujemo odredeni dio teksta
-izaberemo opciju EDIT a zatim komandu COPI
-dovedemo kursor na zeljeno mjesto
-izaberemo komandu PASTE
Kod premijestanja teksta umjesto komande COPI koristimo komandu CUT.
PRELAZAK NA NOVU STRANICU
U toku pisanja dokumenta mozemo prekinuti stranicu i preci na novu.
To uradimo na sljedeci nacin:
Izaberemo opciju INSERT a zatim BREAK a onda PAGE BREAK.
TRAZI I ZAMIJENI
Pronalazenje neke rijeci u dokumentu se moze ubrzati komandom EDIT a zatim FAJND.
U dobijenom prozoru u polju FAJND WHAT unesemo zeljenu rijec. Kliknemo na dugme FAJND NEXT kursor se pomjera na dio dokumenta koji sadrzi zadatu rijec.
Komanda EDIT REPLACE je veoma korisna ako u dokumentu zelimo izvrsiti zamjenu odredenog sadrzaja novim.Kada odaberemo ovu komandu prikazace se prozor FAJND END REPLACE.U polju FAJND WATH unesemo rijec koju trebamo zamijeniti a u polje REPLACE WITH upisemo novu rijec.
Zamjena se vrsi klikom na dugme REPLACE ALL.
ZAGLAVLJA I PODNOZJA
Zaglavlje je tekst ili neki drugi objekat koji se pojavljuje na vrhu svake stranice a podnozje na dnu svake stranice.
Ako ih zelimo koristiti onda moramo za njih predvidjeti prostor na stranici.
Zaglavlje i podnozje najcesce sadrzi dva reda: RED TEKSTA I LIMIJA. Uobicajna velicina znakova je od 10-12 POINTA.
Minimalan razmak izmedu redova je 12mm . Gornja margina se postavlja na 2,5cm. Na zaglavlje otpada 1,25cm a udaljenost od ivice do zaglavlja je takode 1,25cm.
Za kreiranje zaglavlja i podnozja odaberemo opciju VIEW zatim komandu HEADER and FOOTER nakon cega se pojavi nova traka sa alatima.
Predvideni prostor za zaglavlje i podnozje je ogranicen isprekidanim linijama.
Kada otvorimo zaglavlje i podnozja mozemo koristiti sljedece komande:
-INSERT AUTO TEKST (UMETANJE VEC POSTOJECEG TEKSTA)
-INSERT NAMBER OF PAGES (UKUPAN BROJ STRANICA)
-FORMAT PAGE NAMBER(OBLIKOVANJE BROJA STRANICA)
-INSERT DATE (UBACIVANJE DATUMA)
-INSERT TIME ( UBACIVANJE VREMENA)
-PAGE SETAP ( POSTAVA STRANICE)
-SHOV HAJD DOKUMENT TEKST (PRIKAZI ODNOSNO SAKRIJ TEKST DOKUMENTA)
-SAVE AS PREVIUV(KOPIRANJE PREDHODNOG ZAGLAVLJA ILI PODNOZJAU TEKUCE ZAGLAVLJE ILI PODNOZJE)
-SWITCH BETTVIN HEADER AND FOOTER (PRELAZAK IZMEDU ZAGLAVLJA I PODNOZJA)
-SHOW PREVJUZ (PRIKAZIVANJE PRETHODNOG ZAGLAVLJA ILI PODNOZJA)
-SHOW NEX (PRIKAZIVANJE SLJEDECEG ZAGLAVLJA)
-CLOSE (IZLAZAK IZ ZAGLAVLJA I PODNOZJA).
FORMATIRANJE STRANICE(VELICINA I ORIJENTACIJA(PAPIRA)
Za izbor velicine i orijentacije papira izaberemo FILE zatim PAGE SETUP i u dobijenom prozoru karticu PEJPR SIZE.
Orijentaciju papira biramo odgovarajucom opcijom:
-PORTREJT (USPRAVNO)
-LENSKEJP (POLOZENO)
Ucinjene promjene u formatiranju stranice mogu se promijeniti pomocu polja EJPL TO
(odnosi se na WHOUM DOKUMENT(cijeli dokument)
-DIS POINT FOVARD (od kursora pa nadalje)
Pritiskom na komandu DEFOULT ucinjene promjene u formatiranju stranice mozemo proglasiti vazecim za buduce dokumente.
Margine podesavamo na kartici MARGINS.
MARGINA je udaljenost od ivice papira do pocetka teksta.
Tako razlikujemo:
-gornju marginu(TOP)
-donju marginu(BOOTOM)
-lijevu(LEFT)
-desnu(RAJT)
FROM EDGE je udaljenost od vrha stranice do zaglavlja(HEDER) i udaljenost od dna stranice do podnozja(FOOTER).
Prije odredivanja margina moramo se odluciti dali cemo koristiti obostranu ili jednostranu stampu.
Dvostranost stampe se bira opcijom MIROR MARGINS (ogledalo margine).
NUMERISANJE STRANICA I KREIRANJE TEKSTA U STUPCE(KOLONE)
Numerisanje se vrsi izborom opcije INSERT a zatim klikom na komandu PAGE NAMBERS.
U polju POSITION odaberemo poziciju za broj stranice:-TOP OF PAGE (HEADER)
-BOTTON OF PAGE (FOOTER)
U polju ALIGNMENT(PORAVNANJE) biramo horizontalnu poziciju za broj stranica.
Opcijom SHOW NUMBER OF FIRST PAGE biramo da li ce se na prvoj stranici vidjeti broj stranice ili ne (opcija ukljucenja broj vidljiv).
Pomocu dugmeta FORMAT mozemo zadati pocetnu vrijednost numerisanje.
STUPCI, KOLONE
Dio dokumenta mozemo formatirati kao novinske stupce.
Pozeljno je predhodno napisati tekst nakon toga selektovati zeljeni dio dokumenta pa ga tek onda formatirati u stupce. Nakon selekcije izaberemo opciju FORMAT a zatim pod opciju COLUMNS i odredimo broj stranica (najmanje 2).
Opcija LINE BETWEEN omogucava liniju izmedu stupaca.
FORMATIRANJE PARAGRAFA (ODLOMKA)
Granice paragrafa mozemo uciniti vidljivim pomocu dugmeta koji se nalazi na standardnoj traci sa alatima.Taj znak ce se pojaviti na kraju svakog paragrafa .Za formatiranje svakog paragrafa potrebno ga je predhodno selektovati.
PORAVNANJE REDOVA U PARAGRAFU
To se vrsi u odnosu na lijevu i desnu marginu.Najlakse se vrsi alatima:
ALIGN LEFT-poravnanje uz lijevu marginu
CENTER-centriranje iz lijeve i desne margine
ALIGN RIGHT-poravnanje uz desnu marginu
JUSTIFY-potpuno poravnanje uz lijevu i desnu marginu
UVLACENJE REDOVA U PARAGRAFU
Moze biti sa lijeve ili desne strane a moze se odnositi na:
-samo prvi red
-sve redove osim prvog
-sve redove u paragrafu
Nakon selekcije zeljenog paragrafa.Uvlacenje redova je najlakse je izvrsiti na horizontalnom linijaru pomocu odgovarajucih markera.
Uvlacenje samo prvog reda u odnosu na lijevu marginu
Uvlacenje svih redova u odnosu na desnu marginu
Uvlacenje svih redova u odnosu na lijevu marginu
Uvlacenje svih redova osim prvog u odnosu na lijevu marginu.
OZNACENI I POBROJANI SPISKOVI
Oni su cesta pojava u dokumentu. Kod njihje redosljed bitan ili ne. Upobrojanim spiskovima redosljed elemenata je bitan i svaki element je numerisan. Za pobrojane spiskove koristimo alat.
Elementi spiska se mogu i sortirati tako sto selektujemo spisak i izaberemo opciju TABLE a zatim komandu SORT i u njoj odaberemo nacin sortiranja:
-ASCENDING(a,b,c..) po abecednom redu
-DESCENDING(z,z,u...) obrnuto abecednom redu.
Razmak izmedu redova u paragrafu se izvodi komandom PARAGRAPH gdje se otvara istoimeni prozor . U polju LINE SPACING odaberemo zeljeni prored(razmak izmedu redova) a u polju AT mozemo izabrati velicinu po celji. U svakom paragrafu se moze podesavati rastojanje:
-od njegovog pocetka i prvog reda teksta do kraja paragrafa(BEFORE)
-rastojanje od zadnjeg reda teksta do kraja paragrafa (AFTER).
Promjena rastojanja se vrsi izborom opcije FORMAT a zatim PARAGRAPH . Rastojanje se vrsi u pointima i to u koracima od po 6 pointa.
KREIRANJE TABELA
Tabela ce nam pomoci da nase podatke organizujemo u format vodoravnih redova i okomitih celija. Za svaku tabelu mozemo odrediti broj redova i kolona kao i formatiranje svake celije.
UMETANJE TABELA
Novu potpuno praznu tabelu mozemo umetnuti na bilo koje mjesto u nasem dokumentu na sljedeci nacin:
-postavite kursor na ono mjesto u dokumentu gdje zelimo umetnuti tabelu
-izaberite opciju TABLE a zatim podopciju INSERT TABLE i prikazace se okvir za dijalog INSERT TABLE
-u okviru za izborparametara tabele
NUMBER OF COLUMS
NUMBER OF ROWS
Kliknite misem na strelice ili upisite zeljeni broj redova i kolona
-u okviru za izbor COLUMN WIDTH izaberemo potrebnu sirinu kolone, ako zelimo da stranica dokumenta bude pravilno podijeljena na zeljeni broj kolona izaberemo opciju AUTO
-izaberite OK nakon cega ce na mjestu gdje smo postavili kursor biti ubacena nova tabela.
PRAKTICNO KRETANJE UNUTAR TABELE
-TAB( prelazak kursora u sljedecu celiju u istom redu)
-SHIFT+TAB( prelazak u predhodnu celiju istog reda)
-ALT+HOME(prelazak u prvu celiju tekuceg reda)
-ALT+END(prelazak u posljednju celiju tekuceg reda)
-ALT+PAGE UP(prelazak u prvu celiju tekuce kolonr)
-ALT+PAGE DOWN(prelazak u posljednju celiju tekuceg reda).
BAZA PODATAKA
Sta je baza podataka?
Danas se baze podataka koriste gotovo svogdje. Nitijedno preduzece, banka i institucija koja radi bilo kakvu registraciju informacija sa kojim svakodnevno radi ne moze zamisliti poslovanje bez pravog efikasnog nacina cuvanja i azuriranja svojih vaznih podataka kako u poslovnom tako i u svakodnevnom zivotu. Cilj je imati sto vise kvalitetnih informacija na jednom mjestu, jer samo na osnovu dobrih i provjerenih informacija mogu se donositi ispravne odluke. U poslovnom zivotu nije dovoljno raditi samo dobro vec zelimo raditi i brzo. Takve informacije bi trebalo cuvati u nekim fajlovima npr. tabela klijenata. Medutim pored ovog fajla moramo imati i fajl ugovora u kojem bismo cuvali sve ugovore o nasim klijentima. Ova dva fajla bi bila poredana tako sto bi u svakom ugovoru trebao biti naveden klijent o kojem detaljnije informacije imamo u fajlu klijenata. Ovakve probleme u savremenom svijetu rijesavamo koristenjem baze podataka. Baza podataka predstavlja ureden skup tabela i relacija izmedu njih. MS ACCESS je sistem namjenjen za upravljanje relacionom bazom podataka. On je veoma jednostavna baza podataka, vrlo dostupna, jer se nalazi na svakom racunaru koji ima potpunu instalaciju MS OFFICE, pa se predlaze za one koji do sada nisu imali vecih iskustava u razvoju baza podataka. MS ACCESS predlaze kao rijesenje za baze manjeg ili sredneg obima koje bi trebale biti velicine do 1 GB.
TIPOVI OBJEKATA U MS ACCESS-U
Postoje slijedeci tipovi objekata koji se nalaze na posebnim segmentima.
- TABLES (tabele)
Svi podaci koji se cuvaju u bazi podataka se ustvari cuvaju u tabelama. Svaka baza ima najmanje jednu tabelu. Svaka tabela ima svoje ime. Redovi tabele predstavljaju slogove, a zaglavlja kolona predstavljaju polja tabele, npr. u tabelu ucenika mozemo imati uneseno 10 ucenika sto znaci imamo tabelu sa 10 slogova i npr. polja kao sto su ime, prezime itd.
- QUERIS (upiti)
Upiti su bazirani na tabelama ili na drugim upitima.
- FORMS (forme)
One se koriste za lakse unosenje, pretrazivanje, brisanje i azuriranje podataka u tabelama. Forma je ono sto se nalazi ispred korisnika baze podataka i ona mu u svakom slucaju pomaze pri radu sa podacima koji se nalaze u nasoj bazi.
- REPORTS (izvjestaji)
Svi podaci koji se nalaze u nasoj bazi podataka su zapisani u nekom elektronskom obliku. Medutim, veoma cesto nam je potrebna neka papirna kopija tih podataka. Npr. Stampanje nekog racunara koji se mora prvo potpisati i onda poslati nekom klijentu. Da bi smo ovo uspjesno realizirali moramo kreirati izvjestaj. Izvjestaji su jos karakteristicni potom sto jedino oni od svih vrsta objekata ne mogu mijenjati podatke u tabeli. Oni je samo citaju.
SISTEMSKI PRISTUP RAZVOJU BAZE PODATAKA
Pri kreiranju jedne baze veoma je vazan pristup koji imamo kod samog pocetka. Predlaze se sistemski pristup gdije dizajner baze prolazi kroz tacno utvrdene korake u razvojnom procesu koje ga vode ka kreiranju dobre i funkcionalne baze.
KORACI U RAZVOJNOM PROCESU
Dobro dizajnirana i osmisljena baza podataka daje korisniku mogucnost brzog i efektivnog pristupa do zeljene informacije. Kada razvijemo bazu podataka potrebno je da prodjemo kroz sljedece korake:
- Odrediti namjenu baze
- Odrediti koje tabele treba da sadrzi
- Odrediti polja u tim tabelama
- Kreirati relacije izmedju tabela
- Realizirati bazu u accesu.
Veoma je vazno napomenuti da su prva cetiri koraka potpuno nezavisna od programa u kojem razvijamo bazu, a od alata za ove korake potreban je samo papir i olovka. Posljednji, peti korak predstavlja konkretnu realizaciju baze.
Prvi korak je da odredimo namjenu baze. U ovoj fazi trebamo razgovarati sa buducim korisnikom baze, cuti njihove zahtjeve, vidjeti kakve izvjestaje zele i postojecu dokumentaciju. Informacije koje smo pribavili u ovoj fazi koristit ce mo u narednim fazama.
U drugom koraku odredujemo koliko nam je potrebno tabela. Svakoj tabeli dajemo ime i ta tabela ima unaprijed definisanu namjenu.
U trecem koraku za svaku tabelu definiramo polja koja su nam neophodna. Moramo definirati sta nam predstavlja primarni kljuc, a za svako polje dati opis odnosno tip podataka. Nakon uspjesno zavrsena tri koraka, definiramo relaciju izmedju tabela. Za svaku relaciju se mora znati kojeg je tipa. Postoje dva osnovna tipa relacije (1:1 i 1:n). Zadnji peti korak predstavlja stvarnu realizaciju i programiranje baze. U ovom koraku moramo koristiti racunar i MS Access da bismo realizirali ovakvu bazu.
KREIRANJE OGLEDNOG PRIMJERA BAZE PODATAKA
U ovom koraku ce mo definisati koje tabele trebamo da bismo mogli u nasoj bazi imati cjelokupnu evidenciju o ucenicima.
|
NAZIV TABELE |
OPIS I NAMJENA TABELE
|
|
UCENICI
|
EVIDENCIJA OSNOVNIH PODATAKA O SVIM UCENICIMA |
|
PREDMET
|
EVIDENCIJA O SVIM PREDMETIAM I PROFESORIMA KOJI PREDAJU |
|
DNEVNIK
|
EVIDENCIJA O PREDMETIMA I OCJENAMA IZ SVIH PREDMETA ZA SVAKOG UCENIKA |
|
IZOSTANCI
|
EVIDENCIJA O IZOSTANCIMA I OPRAVDANIM I NEOPRAVDANIM CASOVIMA ZA SVAKOG UVENIKA |
|
MJESTO RODJENJA
|
EVIDENCIJA O MJESTU RODJENJA SVAKOG UCENIKA |
|
UKUPNO
|
EVIDENCIJA O UKUPNIM IZOSTANCIMA I VLADANJU ZA SVAKOG UCENIKA |
|
VLADANJE
|
EVIDENCIJA O EVENTUALNOM SMANJENJU VLADANJA |
